Uskrsni običaji Hrvatske

Hrvatski uskrsni običaji su dio naše tradicije. U Hrvatskoj, kao i u mnogim kršćanskim državama, slavi se Uskrs, a to znači da se slavi Uskrsnuće Isusovo. 40 dana traje Korizma u svim kršćanskim državama, jer je Korizma ili Četrdesetica priprema za Uskrs. Ukrašuju se i pisanice, odnosno jaja koja predstavljaju novi život i rađanje.7 dana (tj. tjedan dana) prije Uskrsa se slavi Cvjetnica, ili Cvjetna nedjelja. Ljudi idu u crkvu na blagoslov maslinove grančice, a u nekim drugim krajevima, na Veliku subotu imaju običaj umivanja lica. 

U lavor vode se stavlja ljubičica ili grančica, da bi lice bilo lijepo i čisto. Na Veliki petak i Veliku subotu je post i ne jedemo meso i zato majke na Uskrs pripreme i napune stol na kojem su često: jaja, šunke, francuska salata, mladi luk, rotkvica, hren, razni kolači, pletenice, kuglofi, kovrtanji, pereci i ftičice.

U Zagorju, sjeverozapadnoj Podravini i u južnome Međimurju, stanovnici će probdjeti, to jest biti budni cijelu noć zato da bi u ranu zoru zapalili Uskrsni krijes od cjepanica ili borovine. Dokle god dopire sjaj plamena ili vatre, biti će jako plodna zemlja. 

Ukrašuju se i pisanice, odnosno jaja koja predstavljaju novi život i rađanje. Pisanica dolazi iz riječi ,,pisati”, što zapravo na staroslavenskom jeziku znači ukrašavati, a ne obično pisanje, kako mi u školama često radimo. 

Također, u davna vremena, dok nisu postojale mjetne boje za pisanice, ljudi na selu su se služili plodovima. Na primjer za crvenu boju bi iskoristili ciklu, ljusku crvenoga luka ili radiča. Za crne međimurske pisanice bi uzeli bobice bazge, dud ili pepeo, a zelenu boju su dobivali od korjena koprive, listova špinata ili poriluka.

Na Uskršnje jutro, kada su košare s hranom spremne, hrana u košari se nosi na blagoslov u crkvu, te kada se vratimo iz crkve u kuću, onda blagujemo blagoslovljenu hranu.

Šimun Tomašinec