USKRS

       Obilježava se euharistijom, svečanim misama i liturgijama u svim crkvama.

Blagdan se počinje obilježavati  40 dana ranije Velikm postom u katoličkoj tradiciji. Većina religijskih  tradicija ima svoj post, a ovaj prije Uskrsa podsjeća vjernike da je Isus proveo 40 dana u pustinji  bez hrane, pripremajući se za svoju misiju.

Euharistija ili pričest ili presveti otlarski sakrament.

Postoji nekoliko  stepena posta: uzimanje suhe hrane, zatim post na vodi, post na ulju i vinu i post na ribi.

Katolici počinju postiti na Pepelnicu ili Pepeljavu srijedu. Vremenom, post je pojednostavljen  pa katolici poste samo Pepelnicu i Veliki petak.

Uskrs se obilježava  nedjeljom, jer je na taj dan Isus uskrsnuo. Bilo je različitih stavova o tome kada se obilježava ovaj događaj, ali od 11. stoljeća se slavi u razdoblju od 22. marta do 25. aprila, a u prvu nedjelju iza punog mjeseca.

Zadnja sedmica prije Uskrsa se zove Velika sedmica jer su to zadnji dani Isusova života u kojem se dogodilo sljedeće:

Cvijetna nedjelja ili Cvijetnica - Isus je ušao u Jeruzalem praćen vjernicima.

Ponedjeljak - Isus je očistio Hram.

Utorak - Isus je odgovarao na pitanja jevrejskih učitelja.

Srijeda - Juda je izdao Isusa.

Veliki četvrtak - Posljednja večera i hapšenje Isusovo.

Veliki petak - suđenje i raspeće Isusa na brdu Kalvarija, koje je poznato i kao Golgota.

Velika subota - polaganje Isusova tijela u grob.

U subotu, prije Uskrsa, čiste se crkve i uređuju, kako bi se svečano dočekali vjernici. Kada svane jutro, to je najveseliji dan za kršćane, jer je to dan kada je uskrsnuo Isus Krist.

Pale se velika kandila i svijeće, tako da se pokaže da je velika svjetlost došla na ovaj svijet i navijestila radosnu vijest. 

Ovaj blagdan se slavi u proljeće, a to je vrijeme rađanja i novog života, običaj  je da se za Uskrs spremaju šarena jaja, što je inače bio obučaj iz pretkršćanskog vremena. Isti je slučaj i sa uskršnjim zecom, koji je danas u nekim zapadnim zemljama simbol Uskrsa i posebno je zanimljiv djeci.

Obilježavanje blagdana je važan dio religijskog života svake zajednice. To je vrijeme kada se  pravi predah od svakodnevnih obaveza. Tada je porodica na okupu. Duh blagdana počiva na zajedništvu i snazi zajednice. 

Pripadnicima katoličke vjeroispovijesti želimo sretne praznike, ispunjene radošću i zdravljem!